ALOHA + Mindfulness = IQ + EQ Mindfulnes je supermoć!

Ove školske godine u ALOHA programu novost i inovacija u edukaciji: Mindfulness

Ovaj projekt provodi dr. sc. Branka Novosel, stručna voditeljica programa ALOHA Mental Arithmetic, certificirani Mindfulness trener po nekoliko metoda: Eline Snel Academy for Mindful Teaching, Mindful Schools (Mindful Educator, Curriculum Planning, Mindful Communication, Difficult Emotions), MBSR (Mindfulness Based Stress Reduction) po metodi Jon Kabat-Zinn i Saki Santorelli, te Mindful Teaching i Mindful Parenting. Dr. Novosel osmislila je mindfulness kurikulum koji se od ove školske godine provodi u okviru ALOHA programa. Cilj mu je povećati emocionalnu inteligenciju polaznika.

Što je uopće mindfulness?

Mindfulness je znanstveno potvrđena metoda mentalnog treninga, odnosno vježbanja svjesne pažnje. Kao što su zdrav način života, hrana i kretanje važni za zdravlje našeg tijela, učenje je važno za razvijanje i povećavanje inteligencije koju obično zovemo IQ, tako je mindfulness briga za naš um, emocije i osjećaje – emocionalna inteligencija ili EQ, vrsta mentalnog treninga.
Koncept i praksa mindfulnessa počiva na više od 30 godina znanstvenih istraživanja i provođenja na najznačajnijim svjetskim sveučilištima, kao što su Harvard, MIT, Stanford, Yale, Oxford i Cambridge. Na tisuće studija pokazale su da mindfulness smanjuje stres, povećava općeniti osjećaj sreće, fokus, koncentraciju i akademski uspjeh.
ALOHA Hrvatska u kurikulum mentalne aritmetike uvodi mindfulness kao logičnu nadopunu programa razvoja kognitivnih i mentalnih sposobnosti djece. Provodit će ga ALOHA treneri u okviru redovne nastave kroz kraće aktivnosti usmjeravanja svjesne pažnje, vježbe disanja i vizualizacije, te upravljanja mislima i emocijama. Zapravo, mogli bismo reći da učimo kako ne dozvoliti da misli i osjećaji upravljaju našim postupcima.

Zašto djeci treba mindfulness?

U današnje vrijeme preopterećenosti djece školskim obvezama, prevelike izloženosti digitalnoj tehnologiji i stresu, dječji um često je u stanju rastresenosti ili tzv. mindlessness.
To je otprilike kao da smo sjeli na zadnje sjedalo automobila, uključili autopilota i pustili da „vozi“. U tom slučaju smjer i cilj ne određujemo mi sami, nego naše misli i emocije upravljaju našim ponašanjem. Ako djecu naučimo mindfulnessu, njihov um je na mjestu vozača, za upravljačem. Tada ne reagiraju automatski, ne ponavljaju iste neželjene obrasce ponašanja, već imaju mogućnost odabrati promišljenu reakciju koja je za njih optimalna.
Mindfulness ih uči kako da usmjere pažnju na sadašnjost, na svoje misli, promatraju svoje disanje i fizičke senzacije u tijelu. Čini se jednostavno, no zahtijeva puno vježbanja. Znanstvena su istraživanja pokazala da mindfulness vježbe pomažu smanjenju stresa (na primjer, pred test ili ispitivanje u školi), jačaju samodisciplinu, ustrajnost i fokus. Povećavanjem svoje emocionalne inteligencije, djeca su spremnija na izazove koje donosi morerno doba.

Koji su rezultati mindfulness aktivnosti?

• povećava sposobnost fokusiranja i koncentracije
• ubrzava proces učenja jer povećava kapacitet radne memorije
• potiče razvoj mozga u područjima koja su presudna za intelektualni i emocionalni život djece
• doprinosi općem mentalnom zdravlju djece jer povećava optimizam i smanjuje stres
• povećava kreativnost djece, ali i njihovu ustrajnost i samodisciplinu

Kako će to doprinjeti uspjehu djece?

Na sveučilištu Harvard provedena je studija koja je pratila više od 1000 djece od rođenja pa sve do 32. godine. Cilj je bio saznati koje su to osobine i postupci koji su karakteristični za one koji su uspjeli u životu. Rezultati su bili iznenađujući: prediktor uspješnosti nisu bili ni uspjeh u školi, ni jezik, ni rasa, niti jesu li djeca rođena u bogatoj i obrazovanoj obitelji. Istraživanje je jasno pokazalo: najbolji način da predvidimo uspjeh djeteta u budućnosti je njihova sposobnost kontrole.
Oni koji su uspjeli u karijeri, osigurali si financijsku stabilnost, imali dobre međuljudske odnose, pa čak i dobro zdravlje, imali su jednu zajedničku karakteristiku: moć samokontrole.
To su zapravo oni koji su imali sposobnost fokusa, svjesne pažnje i upravljanja emocijama. Drugim riječima, oni koji su prakticirali mindfulness.Kao što Anne Marie Rossi kaže: „Mogu vam dati najnovije iPade, učitelj matematike može vam biti sam Stephen Hawking, no ako se ne možete fokusirati i nemate sposobnost pažnje, kakve ćete koristi imati od toga?“
Mindfulness je osnova svakog učenja, a bez pretjerivanja možemo reći i da predstavlja temelj uspjeha u životu.

Više o mindfulnessu saznajte iz prve ruke – što djeca uključena u mindfulness program kažu o tome: OVDJE

Za one koji žele saznati više:

• (2016). Mindfulness in Schools Project (MiSP). “What is mindfulness?” Mindfulness
• L. Cassani Davis. (2015). When Mindfulness Meets the Classroom. The Atlantic.
• L., Goldberg, S. B., Pinger, L., & Davidson, R. J. (2015). Promoting prosocial behavior and self-regulatory skills in preschool children through a mindfulness-based kindness curriculum. Developmental Psychology, 51(1), 44-51.
• (2016). Association for Mindfulness in Education (AME). Mindfuleducation
• (2017). Mindful Schools. “Mindful Schools Research Study”. Research